Predsjednik ste Njemačkog društva za održivu gradnju – koja je zadaća ovog društva?
Amandus Samsøe Sattler: U udruzi su zastupljeni svi sektori graditeljstva, od planiranja do razvoja nekretnina. Željeli smo ponuditi sustav koji će održivu gradnju učiniti razumljivom i mjerljivom. To će se promicati kroz certificiranje zgrada, kroz koje se različiti aspekti održivog planiranja, gradnje i poslovanja mogu primijeniti u praksi. To također ima veze i s financijskim uspjehom. Certificirana nekretnina vrijedi više od one koja nije certificirana. U budućnosti će se dogoditi da će zgrade koje nemaju certifikate biti isključene s tržišta.
Gdje je građevinska branša danas kada je u pitanju održivost?
A.S.: Veliki napori se odvijaju u mnogim područjima branše. Postoje sjajni novi projekti, istraživački projekti i novoosnovane tvrtke (start ups). Pitanje je, međutim, do kada ćemo to uspjeti cjelovito provesti i kada će političari biti spremni popratiti to odgovarajućim zakonima. Društvo također mora biti spremno dosljedno živjeti održivo i ne raditi nikakve kompromise kada je u pitanju gradnja. Za to je potrebno još nekoliko godina ili čak desetljeća, rekao bih.
Kuda društvo mora ići, dokle to mora ići?
A.S.: Sve je više normi kojr također zahtijevaju više, a zakoni podržavaju i mnoge ekspanzivne pristupe koji su kontraproduktivni. U adaptaciji su i dalje potrebni isti standardi kao u novogradnji i tu nam je potrebna promjena. To je ono što mi zovemo građevinski zaokret. Svijest o mogućnostima na području sanacije tek se rađa. Ali nasuprot tome je stalna potražnja za rastom, koja je još uvijek vrlo jasno prisutna u politici.
Sada nam je potrebno potpuno kočenje, inače nećemo postići svoje klimatske ciljeve. S novogradnjom ili zamjenskom novogradnjom nećemo stići tamo gdje trebamo. I zato dramatična poruka glasi: Moramo manje graditi nove objekte! To se mnogima ne sviđa, jer oni time zarađuju novac. Ali ako ozbiljno shvatimo ono što je znanstveno dokazano, onda moramo brzo promijeniti svoju produktivnost.
Koliko mislite da je održiva gradnja usidrena u svijesti arhitekata i projektanata?
A.S.: Ovo sada punom snagom dolazi do projektanata. Trenutno je u tijeku ofenziva u obrazovanju, praćena na profesionalnom području, ali i na sveučilištima. Tu je ova tema dio nastavnog plana i programa, ali još uvijek nije dovoljno ukorijenjena u općem obrazovanju. Još uvijek se prvenstveno uči osmišljavati nešto novo. Mnogi uredi također imaju male šanse za provedbu održivog planiranja. Na kraju odlučuju graditelj i financije, a često se bira konvencionalno standardno rješenje koje je na prvi pogled najisplativije.
Dakle, pojavljuju se i potpuno nova područja zanimanja?
A.S.: Da, i smatram da je to vrlo motivirajuće. Jer vjerujem da je prošlo vrijeme arhitekta projektanta koji osvaja svijet fantastičnim i žestokim idejama. Sada dolaze godine s arhitekturom koja primarno služi klimi na reduktivan način. Želimo planirati robusnu i dobru arhitekturu koja se može prenamijeniti, ali i puno prenamjena i renoviranja: nastaviti graditi, povećavati, dodavati, pretvarati. Želimo koristiti materijale i konstrukcije sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova i ponovno korištene komponente.
Koliko je relevantan gospodarski aspekt?
A.S.: On je uvijek bio relevantan. Sada imamo rastuće kamate i visoke troškove gradnje, a zbog poskupljenja energenata imamo i visoke operativne troškove. Kada energija, na koju se oslanja posljednjih godina, postaje sve skuplja, to predstavlja veliki izazov za stanovništvo. HELLA ima lijep slogan u reklamama – COOL SHADOWS. U potpunosti možete bez klima-uređaja i uštedjeti energiju ako se oslonite na dobru zaštitu od sunca i ako pri gradnji mislite na mnoge važne klimatske aspekte. Ovo je dobra vijest: Ne trebate puno niti ćete potrošiti puno ako kuću izgradite razumno i s pravim komponentama.
Mi u tvrtki HELLA smatramo pogrešnom odluku da se prozori ili fasade kupuju bez integriranih sustava za zaštitu od sunca. Što Vi mislite o tome?
A.S.: Slažem se. Ne zna svatko kako odabrati pravi sustav. Jer nije svaka zaštita od sunca ista. Mnogi misle samo na obične standardne žaluzine. Onda sve kuće na kraju izgledaju jednako kad sunce sja. Tekstilne zastore smatram posebno zanimljivima. Oni kući daju drukčiju estetska kvaliteta, možda čak i bojom. Zaštita od sunca sa svim svojim posljedicama jednako je važna i treba je ozbiljno tretirati u procesu projektiranja kao i bilo koju drugu temu! Poseban aspekt je i kako unijeti dnevnu svjetlost u zgradu, unatoč potrebnoj privatnosti, zaštiti od blještanja i topline. To također štedi energiju i štedi korisnike od rada pri umjetnom svjetlu. Smatram da vanjska zaštita od sunca mora postati standard u svim stambenim i poslovnim zgradama.
Na koje projekte i vrhunce svoje karijere ste posebno ponosni?
A.S.: Postoji jedan projekt na koji sam i dan danas ponosan, iako ga iz razloga održivosti ne bih više tako gradio. Crkva Isusovog srca u Münchenu, koja je staklena kuća, živi od prirodnog svjetla u prostoriji, koju modeliraju posebne fasade. Tako svjetlost stvara prostor. Ali staklena kuća se ljeti grije, a zimi hladi. Naručitelju – crkvi – nismo mogli ponuditi klimatizacijski sustav koji bi brzo ohladio 16.000 kubičnih metara pregrijanog zraka u prostoriji. Zgrada je veliki jednobrodni prostor, izvana dijelom izrađen od stakla s tiskom, a iznutra drugi omotač od drvenih lamela. Crkvu smo uspjeli na prirodan i regenerativan način klimatizirati i osposobiti za korištenje.
Što za vas privatno znači održivost – kako to živite?
A.S.: Prije pandemije korone sam često letio, a sad nisam letio skoro tri godine. Sad svuda putujemo vlakom. Riješio sam se auta i jedemo isključivo organski. Pokušavamo mnogo toga učinit ispravno kod samih sebe, kako ne bi sami sebi proturiječili: S jedne strane govorimo koliko je održivost važna, a s druge strane se sramimo vlastitih postupaka. U početku smo se toga morali uvijek iznova prisjećati, sada je to postao naš način života.
Hvala lijepa na zanimljivom razgovoru!